SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XV. - broj 11. Petak, 16. ožujka 2007.
GRAD NOVI VINODOLSKI
30

4.

Na temlju članka 26.b Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 30/94, 68/98, 61/00,32/02 i 100/04) po pribavljenoj suglasnosti Ureda državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji, Službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstva i imovinsko-pravnih poslova, Ispostava Crikvenica (Klasa: 350-05/06-01/00210, Ur. broj: 2170-80-01-07-06 /BM/) od 19.02.2007. godine i suglasnosti Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva o usklađenosti Urbanističkog plana uređenja Poslovne zone ZAPAD sa Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (Klasa: 350-02/07-04/28, Ur. broj: 531-06-07-2) od 21. veljače 2007. godine, članka 19. i članka 86.Statuta Grada Novi Vinodolski (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 24/01, 18/03, 23/05 i 07/06) Gradsko vijeće Grada Novi Vinodolski, na sjednici održanoj dana 12. ožujka 2007. godine donijelo je

ODLUKU
o donošenju Urbanističkog plana uređenja
Poslovne zone ZAPAD

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Ovom Odlukom donosi se Urbanistički plan uređenja Poslovne zone ZAPAD (u daljnjem tekstu: Urbanistički plan).

Urbanistički plan sadržan je u elaboratu »Urbanistički plan uređenja Poslovne zone ZAPAD« koji se sastoji od

A. TEKSTUALNI DIO

I. OBRAZLOŽENJE

UVOD

1. POLAZIŠTA

1.1. Položaj, značaj i posebnosti naselja odnosno dijela naselja u prostoru Grada,

1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru

1.1.2. Prostorno razvojne značajke

1.1.3. Infrastrukturna opremljenost

1.1.4. Zaštićene prirodne, kulturno povijesne i ambijentalne vrijednosti i posebnosti

1.1.5. Obveze iz planova šireg područja (obuhvat, broj stanovnika i stanova, gustoća stanovanja i izgrađenost)

1.1.6. Ocjene mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na gospodarske podatke te prostorne pokazatelje

2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA

2.1. Ciljevi prostornog uređenja gradskog značaja

2.1.1. Demografski razvoj

2.1.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture

2.1.3. Prometna i komunalna infrastruktura

2.1.4. Očuvanje prostornih posebnosti zone izdvojene namjene

2.2. Ciljevi prostornog uređenja zone poslovne namjene

2.2.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora u odnosu na postojeća obilježja izgrađene strukture, vrijednosti i posebnosti kralobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina

2.2.2. Unapređenje uređenja zone izdvojene namjene i komunalne infrastrukture

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

3.1. Program gradnje i uređenja prostora

3.2. Osnovna namjena prostora

3.2.1. Površine poslovne namjene

3.2.2. Javno infrastrukturne površine

3.2.3. Zaštitne zelene površine

3.2.4. Površina vodotoka

3.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja površina

3.4. Prometna i ulična mreža

3.5. Komunalna infrastrukturna mreža

3.6. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina

3.6.1. Uvjeti i način gradnje

3.6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina

3.7. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. Uvjeti određivanja i razgraničenja površina javnih i drugih namjena

2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti

2.1. Oblik i veličina građevnih čestica

2.2. Namjena građevina

2.3. Veličina i površina građevina

2.4. Smještaj građevina na građevnoj čestici

2.5. Oblikovanje građevina

2.6. Uređenje građevinskih čestica

2.7. Priključenje građevinske čestice na javno-prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu

3. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama

3.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

3.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

3.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

4. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina

5. Mjere zaštite prirodnih i kulturno povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

6. Postupanje s otpadom

7. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

8. Mjere provedbe plana

8.1. Obveza izrade detaljnih planova uređenja

8.2. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

B. GRAFIČKI DIO

1. Korištenje i namjena površinamj. 1:1000

2. Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža

2.1. Prometna i ulična mreža i
telekomunikacijemj. 1:1000

2.2. Elektroopskrba i plinoopskrbamj. 1:1000

2.3. Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mrežamj. 1:1000

3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite
površinamj. 1:1000

4. Način i uvjeti gradnjemj. 1:1000

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

Članak 1.

(1) Namjena površina u obuhvatu Urbanističkog plana određena je u kartografskom prikazu 1.

(2) U prostoru obuhvata Urbanističkog plana određene su slijedeće namjene:

. površine gospodarske - poslovne namjene

. javne infrastrukturne površine:

. prometne površine

. površine ostalih infrastrukturnih sustava

. javna parkirališna površina

. pješačke površine

. zaštitne zelene površine

. površina vodotoka.

Površine gospodarske - poslovne namjene

Članak 2.

(1) Gospodarska - poslovna namjena obuhvaća površine za organizaciju različitih poslovnih djelatnosti; trgovačkih, skladišnih, uslužnih, proizvodnih-obrtničkih, komunalno-servisnih i sl., uz uvjet da su u skladu s odredbama zaštite okoliša propisanih ovim Urbanističkim planom.

(2) U zoni poslovne namjene dozvoljena je rekonstrukcija postojeće gradnje sukladno članku 13. ove Odluke.

(3) Uvjeti i način gradnje na površinama iz stavka (1) ovog članka definirani su poglavljem 2. ove Odluke.

Javne infrastrukturne površine

Članak 3.

Uvjeti i način gradnje na površinama javne infrastrukturne površine definirani su poglavljem 3. ove Odluke.

Prometne površine

Članak 4.

(1) Površine prometnica su površine namijenjene rekonstrukciji postojeće prometne infrastrukture i izgradnji nove prometne infrastrukture.

(2) Površine su definirane u gabaritu planirane ili korigirane trase prometnica.

Površine za smještaj ostalih infrastrukturnih građevina

Članak 5.

Površine za smještaj ostalih infrastrukturnih građevina namjenjene su izgradnji građevina elektroopskrbe i odvodnje (trafostanice, crpna stanica, upojni bunari i sl.).

Javna parkirališna površina

Članak 6.

Površina javnog parkiranja definirana je za smještaj vozila posjetitelja poslovne zone.

Pješačke površine

Članak 7.

Pješačke površine formirane su na lokaciji postojeće komunikacije, te kao komunikacije koje omogućavaju pristup navedenoj komunikaciji ili kao komunikacije kroz zaštitne zelene površine.

Zaštitne zelene površine

Članak 8.

(1) Zaštitne zelene površine (Z) definiraju se pretežito na površinama u sklopu poslovne zone koridora vodotoka Suhe Rečine, pritoke Suhe Rečine kao i u rubnim dijelovima zone kao zaštita vodotoka i zaštita od bure.

(2) Uvjeti i način gradnje na površinama iz stavka (1) ovog članka definirani su poglavljem 4. ove Odluke.

Površina vodotoka

Članak 9.

Površinu vodotoka predstavlja postojeći kanal za prihvat oborinskih voda kao pritoka Suhe Ričine.

2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 10.

(1) Izgradnja u obuhvatu zaštitnog koridora planirane autoceste moguća je uz suglasnost nadležnih ustanova.

(2) Uvjeti za izgradnju u zonama u obuhvatu zaštitnog koridora autoceste istovjetni su uvjetima za izgradnju u drugim zonama.

(3) Uvjeti i način gradnje grafički su prikazani na kartografskom prikazu 4.

2.1. Oblik i veličina građevinskih čestica

Članak 11.

(1) Oblik i veličina građevinske čestice obuhvaća jednu ili više građevina osnovne djelatnosti, građevine pomoćne namjene, glavne i pomoćne ulaze, interno odvijanje prometa, parkirališni prostor zaposlenih, posjetitelja i vozila tehnološkog procesa, sve infrastrukturne priključke i građevine, te površine zelenila.

(2) Oblik i veličina građevinskih čestica određen je za postojeće namjene u zoni (grafičke oznake K1-9 izuzev zona K4 i K9) i za planiranu namjenu grafičke oznake K-10 i K-11.

(3) Postojeće građevinske čestice mogu mjenjati svoj oblik i veličinu u skladu sa odredbama Urbanističkog plana.

(4) Najmanja veličina građevinske čestice iznosi 1500 m2.

(5) Najmanja širina građevinske čestice mjereno uz građevinski pravac iznosi 28 m.

2.2. Namjena građevina

Članak 12.

(1) Građevine osnovne djelatnosti grafičke oznake K-1 do K-9 obuhvaćaju manje proizvodne, skladišne, uslužne, trgovačke ili komunalno servisne sadržaje.

(2) Građevine osnovne djelatnosti grafičke oznake K-10 i K-11 obuhvaćaju sadržaje ugostiteljstva, uprave, trgovine, usluga, servisa i drugih sadržaja namijenjenih svim korisnicima zone.

(3) Uz osnovnu namjenu, u sklopu gabarita građevine osnovne namjene može se organizirati i druga djelatnost - prateća ili u funkciji osnovne djelatnosti (administrativno- upravne, ugostiteljske, trgovačke, skladišne i slične), na način da ne ometa proces osnovne djelatnosti.

(4) Uz osnovne građevine, u sklopu građevinske čestice mogu se graditi i ostale građevine:

. nadstrešnice i trijemovi,

. prometne i manipulativne površine i parkirališta,

. potporni zidovi,

. komunalne građevine i uređaji,

. druge građevine prema zahtjevima tehnološkog procesa.

2.3. Veličina i površina građevina

Članak 13.

(1) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevinske čestice iznosi kig = 0,5.

(2) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti građevinske čestice iznosi kis = 1,0.

(3) Podrumska etaža, ukoliko se gradi, uključuje se u izračun iskorištenosti građevinske čestice (kis).

(4) Rekonstrukcija postojećih građevina vrši se sukladno Odredbama za planiranu gradnju.

(5) Ako je postojeća izgrađenost i iskorištenost veća od dozvoljene stavkama (1) i (2) ovog članka dozvoljava se re

konstrukcija postojećih građevina unutar postojećih gabarita.

(6) Nadstrešnice - natkriveni otvoreni prostori (iznimno zatvoreni s jedne strane kada se postavljaju uz osnovnu građevinu), veličine do 10% površine građevinske čestice, ne uključuju se u izračun izgrađenosti i iskorištenosti građevinske čestice

Članak 14.

(1) Najveći dopušteni broj nadzemnih etaža iznosi tri (3) etaže.

(2) Najveća dopuštena visina građevina mjerena od najniže točke konačno zaravnatog terena kojeg pokriva građevina (kote platoa) do gornjeg ruba krovnog vijenca ili najviše kote ravnog krova iznosi 12,0m.

(3) Ispod građevina dopušta se izgradnja jedne podrumske etaže, potpuno ili djelomično ukopane sa svih strana u teren, s time da kota gornjeg ruba stropne konstrukcije nije viša od 1m od najniže točke konačno zaravnatog terena uz građevinu. Podrum može imati vanjske pristupe najveće dopuštene širine 10 m. Podrum se ne uračunava u visinu građevine.

(4) U izgrađenom dijelu poslovne zone postojeća visina građevina se može zadržati ako je veća, ali ne i povećavati.

(5) Najveća visina nadstrešnice iz članka 13. ove Odluke iznosi 5,0 m.

2.4. Smještaj građevina na građevinskoj čestici

Članak 15.

(1) Gradivi dio građevinskih čestica određen je građevinskom linijom i uvjetima udaljenosti od ruba građevinskih čestica.

(2) Građevina osnovne namjene, pomoćne i ostale građevine mogu se graditi unutar gradivog dijela građevinske čestice.

Iznimno, izvan gradivog dijela građevinske čestice mogu se graditi i uređivati:

- prometne i manipulativne površine i parkirališta

- potporni zidovi,

- komunalni objekti i uređaji,

- nadstrešnice.

Članak 16.

(1) Građevinska linija udaljena je od regulacijske linije najmanje 10,0 m.

(2) Izuzev od prethodnog stavka kod zona K-10 i -11 građevinska linija može biti istovjetna regulacijskoj liniji.

(3) Kod formiranja građevinskih čestica granica gradivog dijela čestice prema ostalim granicama građevinske čestice je udaljena najmanje 6,0 m od susjednih građevinskih čestica, a od građevinske čestice prometnih površina 10,0 m.

(4) Nadstrešnice moraju biti udaljene najmanje 3,0 m od ruba građevinske čestice.

(5) Smještaj građevine na građevinskoj čestici mora, ovisno o namjeni građevine i organizaciji tehnološkog procesa, omogućiti neometan kolni pristup i manevriranje vozila i organizaciju protupožarnih pristupa.

2.5. Oblikovanje građevina

Članak 17.

(1) Građevine gospodarske - poslovne namjene treba oblikovati u slogu suvremene arhitekture poslovnih građevina, uključujući montažnu gradnju u betonu ili čeliku, primjenu suvremenih materijala i slobodniju kolorističku obradu.

(2) Pročelja skladno oblikovati ujednačenom raščlambom ploha i otvora, a primjenjene materijale, dimenzije i tipove otvora unificirati.

(3) Sklop građevina na jednoj čestici treba činiti oblikovnu cjelinu usklađenih gabarita, kod svih elemenata sklopa (osnovne i pomoćne građevine) primjeniti iste principe oblikovanja i iste materijale završne obrade.

(4) Do 10% maksimalne dopuštene površine izgrađenosti građevinske čestice može zbog potrebe funkcija tehnološkog procesa građevine imati visinu do 22 m.

(5) Krovište građevine može biti ravno, koso i slobodnih oblika, nagiba kojeg predviđa usvojeno projektno rješenje i tehnologija građenja. Vrsta pokrova ne određuje se.

(6) Na krovište je dopušteno ugraditi kupole za prirodno osvjetljenje, kolektore sunčane energije i dr.

2.6. Uređenje građevinskih čestica

Članak 18.

(1) Neizgrađeni dijelovi građevinskih čestica namjenjuju se uređenju prometnih, parkirnih i manipulativnih prostora, zelenih i drugih površina.

(2) Građevinske čestice uređuju se kao platoi.

(3) Nivelacijske kote zona definirane u kartografskom prikazu 4. su orjentacijske odnosno nivelacijske kote platoa mogu se prilagođavati - mijenjati obzirom na planirano uređenje građevinske čestice i priključak na javnu prometnu površinu.

(4) Potporni zidovi izvode se maksimalnih visina 1,5 m, a veće visinske razlike savladavaju se oblikovanjem terena (pokosima) u sklopu zelenih površina unutar građevinske čestice ili izvedbom platoa u više razina.

(5) Površine građevinske čestice izvan površine određene za uređenje platoa, uz izuzetak uređenog kolnog pristupa, uređuju se kao zelene površine - pokosi usjeka i nasipa i drugo.

(6) Oblikovanjem terena ne smiju se narušiti uvjeti korištenja susjednih građevinskih čestica i javnih prometnih površina.

Članak 19.

(1) Građevinske čestice mogu se ograđivati ogradom visine do 2 m. Ograde se izvode od kamena, metala, prefabriciranih betonskih elemenata i dr.

(2) Zbog pojava snažnog vjetra dozvoljava se izvedba zaštitnih građevina - zida (burobrana) od materijala, visina i dr. prema konkretnoj lokaciji i projektnom rješenju.

(3) Ograda se postavlja rubom građevinske čestice ili rubom uređenog platoa, a burobrani se mogu postavljati slobodno prema potrebi. Parkirališta za zaposlene i posjetioce mogu se isključiti iz ograđenog dijela građevinske čestice - kompleksa.

Članak 20.

(1) Organizacijom kolnog priključka i prometa unutar građevinske čestice, obzirom na vrstu djelatnosti i tehnološkog procesa, osigurati neometano odvijanje prometa na javnim prometnim površinama i propisani protupožarni pristupi građevini.

(2) Vozila djelatnika i vozila za potrebe djelatnosti smještaju se unutar grđevinske čestice.

(3) Broj parkirnih/garažnih mjesta određuje se sukladno potrebama tehnološkog procesa, ali ne manje od:

. 1 mjesto na 2 zaposlena

. 1 mjesto za svako gospodarsko vozilo uključeno u tehnološki proces

. 1 mjesto na 20 m2 poslovnog prostora trgovačke, uslužne ili sl. namjene javnog karaktera (stanovnici - korisnici)

. 1 mjesto na 4 sjedeća mjesta ugostiteljskog sadržaja

Članak 21.

(1) Najmanje 20% površine građevinske čestice uređuje se kao zelena površina. Ozelenjeni pokosi nasipa platoa uključuju se izračun zelene površine.

(2) Rubne dijelove građevinskih čestica prema susjednim česticama, posebice prema česticama s drugim namjenama, treba urediti kao pojaseve zaštitnog zelenila.

2.7. Priključenje građevinske čestice na javno- prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu

Članak 22.

(1) Građevinska čestica mora imati kolni i pješački pristup na javnu prometnu površinu neposredno ili posredno pristupnomu cestomu ukupne minimalne širine 7,50 m.

(2) Građevinska čestica mora biti priključena na javne sustave elektroopskrbe, telelekomunikacije, vodoopskrbe, odvodnje sanitarnih i tehnoloških otpadnih voda, plinoopskrbe i dr. Odvodnja oborinskih voda rješava se sukladno odredbama ovog Urbanističkog plana unutar građevinske čestice.

(3) Priključci na javnu prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu, označeni u kartografskom prikazu 4, načelno su određeni prema visinskim elementima prometnica i platoa i mogu se odrediti na drugoj poziciji regulacijskog pravca, uz uvjet da nagib pristupa ne prelazi 10%. Jedna građevinska čestica može imati više kolnih priključaka.

3. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA, PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA

3.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

Članak 23.

(1) Situacijski elementi trasa, karakteristični poprečni profil i ostali tehnički elementi planirane cestovne mreže u zoni određeni su u kartografskom prikazu 2.1. i u tekstualnom dijelu Urbanističkog plana.

(2) Prilaz građevinskom području K1 - poslovna zona Zapad vrši se sa županijske ceste Novi Vinodolski - Bribir na lokacijama postojećeg priključka (grafičke oznake A1) i novoplaniranog priključka (grafičke oznake A2) sukladno grafičkom prikazu.

Članak 24.

(1) Urbanističkim planom predviđen je cestovni prilaz svim građevinskim česticama na način:

. sa sabirne ceste poslovne zone neposredno za građevinske čestice uz postojeću i planiranu cestu

. sa sabirne ceste poslovne zone posredno pristupnim cestama za građevinske čestice koje nisu locirane uz postojeću i planiranu sabirnu cestu

(2) Za formiranje sabirne ceste određena je površina građevinske čestice javne prometne površine definirana u kartografskim prikazima 1., 2.1. i 4.

(3) Minimalni tehnički elementi za izgradnju prometnica unutar radne zone određeni su na osnovu predviđene računske brzine od 50 km/h i značajnog udjela teretnog prometa, a definirani su u tekstualnom dijelu Urbanističkog plana.

(4) Detaljni odnosi kolnika, nogostupa, usjeka, nasipa i ostalih objekata ceste, javnih parkirališta i uređenih zelenih površina unutar definirane površine utvrđuju se projektnom dokumentacijom.

(5) U sklopu tih površina dopuštena je parcelacija u skladu s planiranom etapnom realizacijom.

Članak 25.

(1) Pristupne ceste u funkciji pristupa oblikovanim platoima - tj. budućim građevinskim česticama poslovne namjene određivat će se u skladu sa potrebama i uvjetima iz plana.

(2) Pristupne ceste kojima se ostvaruje priključenje građevinske čestice na javnu prometnu površinu (sabirnu cestu) predvidjeti za dvosmjerni promet, najmanje širine kolnika 2 x 3,0 m.

(3) Kolnička konstrukcija treba biti dimenzionirana za teški promet.

(4) Sva oprema, horizontalna i vertikalna signalizacija mora se izvesti u skladu s postojećim zakonima i propisima.

(5) Pješačke nogostupe formirati minimalno jednostrano najmanje širine 1,5 m.

Članak 26.

(1) Prilikom izrade projektne dokumentacije za ceste, potrebno je posebno paziti na prijelaze preko postojećih infrastruktura (magistralni vodovod, kanalizacija, 20kV elektroopskrbni kabel, TK kabeli), s ciljem da se izbjegne njihovo oštećivanje. Potrebno je ishodovati uvjete od komunalnih poduzeća u čijem se vlasništvu ti objekti nalaze.

Članak 27.

(1) Pješačke prijelaze preko prometnica (rubnjake) i ostale elemente potrebno je izvesti na način da se spriječi stvaranje arhitektonskih barijera za osiguranje pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivosti.

(2) Uređenje zelenih površina u sklopu građevinskih čestica javnih prometnih površina određeno je člankom 48. ove Odluke.

3.1.1. Javna parkirališta i garaže

Članak 28.

(1) Potrebne površine za parkiranje vozila u načelu se osiguravaju u sklopu građevinskih čestica, prema odredbama članka 20. ove Odluke.

(2) Javno parkiralište predviđeno je na zasebnoj građevinskoj čestici (grafičke oznake P) namijenjenoj posjetiteljima poslovne zone.

(3) Pored javne površine parkiranja utvrđene u stavku 2. ovog članka moguće je formirati i druge u ovisnosti o broju posjetitelja i intenzitetu opskrbnog prometa.

(4) Koeficijent izgrađenosti površine za javno parkiranje iznosi 1,0.

(5) Na javnom parkiralištu treba osigurati najmanje 5% parkirališnih mjesta za vozila osoba sa invaliditetom i smanjene pokretljivosti.

(6) Površina parkirališta uređuje se sadnjom visokog zelenila ili nadstrešnicama od laganih materijala.

3.1.2. Trgovi i druge pješačke površine

Članak 29.

(1) Pješačke površine grafički su prikazane na kartografskim prikazima 1., 2a, 4.

(2) Pješačke površine definirane ovim Urbanističkim planom obuhvaćaju:

. dijelove postojeće pješačke komunikacije formirane uz zapadnu granicu neizgrađenog dijela obuhvata poslovne zone

. komunikacije kojima se omogućava pristup komunikaciji iz prethodnog navoda

. komunikacije kroz zaštitne zelene površine.

 (3) Minimalna širina pješačke komunikacije iznosi 2,5 m ako površina sadrži samo pješačku stazu.

(4) Ako se uz pješačku stazu formira i biciklistička staza minimalna širina pješačke komunikacije iznosi 4,0 m.

(5) Pješačku površinu potrebno je urediti ugradnjom primjerenih urbanih elemenata, te osvjetliti sustavom javne rasvjete.

3.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

Članak 30.

(1) Nova TK mreža gradit će se u obliku DTK (distribucijske telekomunikacijske kanalizacije) u koju će se po potrebi uvlačiti bakreni odnosno optički TK kabeli.

(2) Trasa DTK formira se u pločniku budućih prometnica ili u zelenom pojasu ukoliko je planiran.

(3) Distribucijska telekomunikacijska kanalizacija gradi se cijevima PEHD promjera 50 mm. U prekope ugrađuje se PVC cijevi promjera 160 ili 110 mm. Na raskršćima prometnica, mjestima loma DTK, te na priključnim točkama građevinskih čestica ugrađuju se betonski zdenci.

(4) Pri projektiranju i izvođenju TK infrastrukture obvezatno se pridržavati važećih propisa kao i propisa o minimalnim udaljenostima od ostalih infrastrukturnih objekata, te pribaviti suglasnosti ostalih korisnika infrastrukturnih koridora.

(5) Na mjestima križanja planiranih prometnica s trasama postojećeg pretplatničkog i optičkog kabela potrebno je izraditi projekt izmicanja trase i/ili zaštite kabela.

Članak 31.

(1) Kod izgradnje na pojedinoj građevinskoj čestici obaveza investitora građevine je da položi dvije PEHD cijevi 1 50 (40) mm od priključnog zdenca na granici građevinske čestice do ormarića koncentracije telekomunikacijskih instalacija unutar građevine.

(2) Ormarić se veže na temeljni uzemljivač građevine propisanim zemljovodom.

Članak 32.

Na području obuhvata Urbanističkog plana dozvoljava se izgradnja i postavljanje dodatnih osnovnih postaja u sustavu pokretnih komunikacija - smještajnih antena na antenske stupove i na krovne prihvate na postojećim objektima.

Članak 33.

Predviđeni telekomunikacijski zahvati grafički su prikazani na kartografskom prikazu 2.2.

3.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

Članak 34.

(1) Gradnju instalacija, objekata i uređaja komunalne infrastrukture treba izvesti u skladu s tehničkim uvjetima navedenim u tekstualnom dijelu Urbanističkog plana i kartografskim prikazima 2.2 i 2.3.

(2) Horizontalni i vertikalni razmaci i križanja pojedinih instalacija trebaju se izvesti u skladu s važećim tehničkim propisima.

(3) U projektiranju i realizaciji instalacija, objekata i uređaja komunalne infrastrukture, dopuštena su manja odstupanja ukoliko ne narušavaju uvjete korištenja javnih prometnih površina i građevinskih čestica poslovne namjene.

Vodoopskrba

Članak 35.

(1) Vodoopskrba korisnika unutar obuhvata Urbanističkog plana osigurava se iz postojećeg vodoopskrbnog sustava, vodospreme »Krasa«, priključkom na magistralni transportni cjevovod preko redukcijskog ventila.

(2) Postojeći magistralni cjevovod izmjestiti sukladno grafičkom prikazu.

(3) Zaštitni koridor izmještanja magistralnog cjevovoda iznosi 6 m.

Članak 36.

(1) Trase razvodne i protupožarne vodovodne opskrbne mreže vode se planiranim prometnicama, u zajedničkom kanalu s ostalim instalacijama.

(2) Minimalan profil cijevi iznosi 1 100, od »Duktile« modularnog liva, tipa prema očekivanim najvećim pritiscima.

(3) Cijevi se polažu u rov s pješčanom oblogom. Nadsloj nad cjevima je najmanje 100 cm (poželjno 110 - 130 cm).

(4) Priključci na opskrbnu mrežu ostvaruju se preko vodomjera montiranog ispred ograde građevinske čestice.

Članak 37.

Za protupožarnu zaštitu planiraju se nadzemni požarni hidranti na propisanom međusobnom razmaku, te protupožarna vodosprema s hidroforskom stanicom, najmanje zapremine 100 m3.

Odvodnja otpadnih voda

Članak 38.

(1) Trajno rješenje zbrinjavanja sanitarno-potrošnih i sličnih otpadnih voda i tehnoloških otpadnih voda planiranih sadržaja u obuhvatu Urbanističkog plana osigurava se priključkom lokalne mreže na planirani javni sustav gradske kanalizacije.

(2) Zbrinjavanje otpadnih voda vrši se gradnjom kanalske mreže i lokalnog uređaja za obradu otpadnih voda odgovarajućeg stupnja i tehnologije pročišćavanja. Pročišćena otpadna voda upušta se u javni gradski kolektor fekalne kanalizacije u ulici Mel-Mikulja.

Članak 39.

Svaki pogon mora tehnološke otpadne vode obraditi na nivo fekalnih otpadnih voda prije odvođenja u javnu kanalsku mrežu.

Članak 40.

(1) Oborinske vode s krovova, pješačkih i zelenih površina upuštaju se u teren preko upojnih građevina.

(2) Oborinske vode s cestovnih površina i javnih površina - parkirališta potrebno je pročistiti preko centralnog separatora i ispustiti u kanal Suha Ričina.

(3) Odvodnja oborinskih voda s pojedinih radnih platoa- prometnica i parkirališta rješava se u sklopu pojedine građevinske čestice i skuplja u zajednički sistem odvodnje i ispušta u kanal Suha Ričina.

(4) Iznimno od prethodnog stavka oborinske vode sa parkirnih površina manjih od pet parkirnih mjesta mogu se direktno upustiti u teren.

(5) Lokalni sustavi iz prethodnog stavka moraju imati separatore masti i ulja, ukoliko svojom djelatnošću ili veličinom prometnih - parkirnih i manipulativnih površina mogu prouzročiti zagađenje podzemnih voda.

Članak 41.

Kanalska mreža otpadnih voda predviđena je od PVC cijevi s betonskim oknima i poklopcima prema očekivanom opterećenju, profila 1 30 i 1 25, odnosno prema prema projektiranim dimenzijama.

Elektroenergetika

Članak 42.

(1) Napajanje se osigurava niskonaponskim kabelima iz postojećih i budućih trafostanica 20/0,4 kV.

(2) Trafostanice se grade na zasebnoj građevinskoj čestici kao montažne - slobodnostojeće građevine.

(3) Tlocrtne površine trafostanica iznose:

. za 1x630 kVA - tlocrtna površina 4,14 x 2,10 m (građevinske čestice minimalne dimenzije 6,0 x 6,0m)

. za 2x630 kVA - tlocrtne površine 4,94 x 4,76 m (građevinske čestice dimenzije 7 x 8 m).

(4) Trafostanica mora imati direktan pristup na javnu površinu.

(5) Vođenje 20kV kabela izvesti po javno-prometnim površinama (ceste, nogostupi) zajedno sa ostalim podzemnim instalacijama.

(6) Niskonaponski priključci potrošača izvode se tipiziranim podzemnim kabelima iz planiranih trafostanica 20/0,4 kV. Priključci potrošača na električnu mrežu izvode se preko standardnih priključno - mjernih ormara smještenih na pročelju građevina ili u sklopu GRP-a.

Članak 43.

Javna rasvjeta izvodi se zasebno, na metalnim stupovima povezanim tipiziranim podzemnim kabelima. Tip, visina stupova, raspored u prostoru i odabir rasvjetne armature određuju se posebnim projektima. Napajanje i upravljanje javne rasvjete izvesti iz zasebnih ormarića, napajanje kojih će se osigurati iz planiranih trafostanica 20/0,4 kV.

Članak 44.

Prije izrade projekta elektičnih instalacija novih građevina predviđenih ovim planom, investitor je dužan zatražiti uvjete priključenja na distributivnu mrežu od nadležne distribucije.

Plinoopskrba

Članak 45.

(1) Interni magistralni srednjetlačni (tlak u plinovodu 1,5 bar) cjevovod iz PEHD cijevi profila ND 150 polože se unutar poslovne zone u trupu glavne promentice.

(2) Priključak na magistralni gradski cjevovod vrši se sa površine ostalih infrastrukturnih sustava.

(3) interna mjerno-regulacijska stanica (MRS), spremnici goriva, isparivač i odonizator za UNP (do dolaska zemnog plina, a samo MRS kod dolaska zemnog plina) smještaju se na površini ostalih infrastrukturnih sustava.

(4) Do priključenja poslovne zone na gradsku plinoopskrbnu distributivnu mrežu moguća je izgradnja lokalne stanice sa podzemnim spremnicima UNP-a do ukupnog volumena 80,00 m3.

Članak 46.

(1) Plinovod (srednjetlačni 1,5 bar) iz PE-HD, SDR11 cijevi se polaže u sklopu prometne površine interne saobraćajnice u pješčanoj posteljici na dubini 1 m i razmaknuto od ostalih komunalnih instalacija min. 1 m. Dimenzija plinovoda u izgrađenom dijelu zone (1. etapa) je d = 160 mm, dok je u neizgrađenom dijelu zone (2. etapa) d = 110 mm.

(2) Građevinska čestica će se priključiti na srednjetlačni plinovod putem ogranka s priključnim ormarićem (niskotlačni regulator tlaka + plinomjer) lociranim na granici građevinske čestice.

4. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA

Članak 47.

(1) Zaštitne zelene površine određene su u kartografskom prikazu 1.

(2) Zaštitne zelene površine (Z), određene ovim Urbanističkim planom u funkciji oblikovanja prostora i zaštite od bure, predviđaju se ozeleniti. Nova sadnja predviđena je pretežito stablašicama, i to kulturama čempresa i bora.

(3) U sklopu zaštitnih zelenih površina mogu se uređivati pješački putevi, i manji rekreacijski sadržaji.

Članak 48.

Površine zelenila u sklopu građevinskih čestica javnih prometnih površina uređuju se sadnjom pretežno autohtonih vrsta stablašica i niskog raslinja. Na potezima uz ceste sade se drvoredi črnika ili sl. Uz potporne i ogradne zidove sade se penjačice i grupe višeg grmlja. Nasipi cesta zatravnjuju se. Sastavni dio tih površina su i elementi cesta: usjeci, nasipi, potporni i ogradni zidovi i objekti odvodnje oborinskih otpadnih voda. Tim površinama mogu se voditi i podzemni infrastrukturni vodovi.

5. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

Članak 49.

(1) Unutar granica obuhvata Urbanističkog plana nema zaštićenih prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti.

6. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 50.

Proizvođači otpada i svi sudionici u postupanju s otpadom dužni su pridržavati se odredbi Zakona o otpadu i propisa donesenih temeljem Zakona.

Članak 51.

(1) Provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom osigurava Grad, a skuplja ga ovlaštena pravna osoba. Mjere postupanja s otpadom utvrđuju se programom zaštite okoliša koji donosi Gradsko vijeće.

(2) Provođenje mjera za postupanje s neopasnim industrijskim, ambalažnim, građevnim, električkim i elektroničkim otpadom, otpadnim vozilima i otpadnim gumama osigurava Županija, a skupljaju ga ovlaštene pravne osobe.

(3) Provođenje mjera postupanja s opasnim otpadom osigurava Vlada Republike Hrvatske, a skupljaju ga ovlaštene pravne osobe.

Članak 52.

(1) Proizvođač otpada dužan je, u skladu s načelima ekološkog i ekonomskog postupanja, na propisan način obraditi i/ili odložiti otpad koji nastaje iz njegove djelatnosti.

(2) Komunalni otpad, odnosno otpad koji je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava, skuplja se u propisane spremnike koji se postavljaju na organiziranim sakupljalištima uređenim na javnim površinama ili u sklopu pojedine građevinske čestice, s kolnim prilazom za komunalno vozilo.

 (3) Tehnološki otpad (industrijski, ambalažni, građevni, električki i elektronički otpad, otpadna vozila i otpadne gume), do odvoženja, odvojeno će skupljati svaki proizvođač otpada u sklopu svog prostora.

(4) Proizvođač tehnološkog otpada može privremeno skladištiti otpad unutar svog poslovnog prostora.

(5) Za skupljanje svog otpada moraju se koristiti odgovarajući spremnici, kontejneri i druga oprema kojom će se spriječiti rasipanje i proljevanje otpada, te širenje prašine, mirisa i buke.

Članak 53.

(1) Opasni otpad mora se odvojeno skupljati. Proizvođač opasnog otpada obvezan je osigurati propisno skladištenje i označavanje opasnog otpada, do konačnog zbrinjavanja od strane ovlaštenih pravnih osoba.

(2) Neopasni industrijski, ambalažni, građevni, električki i elektronički otpad, otpadna vozila, otpadne gume i drugi tehnološki otpad čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti, moraju se posebno skupljati, označavati i u najvećoj mogućoj mjeri reciklirati.

(3) Proizvođač opasnog otpada i industrijskoga, ambalažnoga, građevnoga, električkog i elektroničkog otpada, otpadnih vozila i otpadnih guma koji sam nije osigurao postupanje s otpadom, dužan je Burzi otpada pri Hrvatskoj gospodarskoj komori prijavljivati podatke o količinama i vrstama otpada, čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti.

Članak 54.

U zoni obuhvata Urbanističkog plana nije dozvoljeno trajno odlaganje otpada.

7. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 55.

Unutar obuhvata Urbanističkog plana nije dopuštena organizacija gospodarske djelatnosti čija tehnologija može štetnim i prekomjernim emisijama nepovoljno utjecati na okoliš, kao što su kamenolom, proizvodnja kemijskih preparata (u farmaciji, kozmetici, proizvodnji boja i lakova i sl.), proizvodnja metala i naftnih prerađevina, te namjene koje u svom proizvodnom procesu koriste uređaje za loženje i sl.

Zaštita od poplava

Članak 56.

(1) Cjelokupni prostor unutar obuhvata ovog Urbanističkog plana je u vodoplavnoj zoni. Nema zaštićenog šumskog i poljoprivrednog tla. Prostor je pretpostavljenih nepovoljnih geotehničkih karakteristika za gradnju, obzirom na vodoplavno tlo, te je stoga obavezano prije izrade tehničke dokumentacije za gradnju, a osobito prije početka radova izvršiti geomehanička ispitivanja tla kao i ishoditi vodopravne uvjete.

(2) Korito Suhe Ričine - potrebno regulirati uz vodotok Suhu Ričinu i kanal pritoke sukladno Zakonu o vodama te ostaviti slobodnim od gradnje (zgrade, ograde i druge građevine osim regulacijskih i zaštitinih vodnih građevina). Za podizanje zaštitnih vodnih građevina (nasip ili zid) koji su u funkcji regulacije vodnog režima određuje se zona širine 6,00 m mjereno od vanjske nožice vodotoka.

(3) Kanal pritoka Suhe Ričine, lociran sjeverno od izgrađenog dijela zone, koji štiti postojeću zonu od vanjskih voda i ujedno služi za prihvat i transport slivnih voda do Suhe Ričine potrebno regulirati uz vodotok Suhu Ričinu i kanal pritoke sukladno Zakonu o vodama te ostaviti slobodnim od gradnje (zgrade, ograde i druge građevine osim regulacijskihg i zaštitinih vodnih građevina).

(4) Kod pojave velikih voda dužeg povratnog razdoblja dolazi do poplavljivanja okolnog prostora. Uz normalno održavanje korita i pretpostavljenu sigurnosnu visinu uređenim koritom vodotoka mogu se evakuirati velike vode do deset godišnjeg povratnog perioda. Za slučajeve pojave velikih voda dužeg povratnog razdoblja potrebno je izvršiti dodatno osiguranje u kontaktnoj zoni (u koridoru do 6,00 m) ili na granici same zone tj. predvidjeti izradu nasipa, zida ili sl., kako bi se poslovna zona zaštitila od poplave.

(5) Zaštita zona od vanjskih slivnih voda se vrši na način da se sve navedene slivne vode sustavom odvodnje preko postojećeg kanala i preko novog (otvorenog i/ili odgovarajuće zatvorenog) kanala uz zapadnu i jugozapadnu granicu obuhvata plana, po liniji spoja platoa i brda, odvedu u Suhu Ričinu.

(6) Planom se predviđa prihvat i zbrinjavanje oborinskih voda (manipulativnih i prometnih površina) cijele zone na način da se sve navedene vode skupe sustavom odvodnje i nakon prethodnog odgovarajućeg tretmana odvedu u Suhu Ričinu. Krovne oborinske vode ispuštaju se u tlo a moguće je i njhovo korištenje za potrebe zone.

Zaštita tla

Članak 57.

Unutar obuhvata Urbanističkog plana nije dozvoljen unos štetnih tvari u tlo, izravno ili putem dispozicije otpadnih voda.

Zaštita zraka

Članak 58.

(1) Područje poslovne zone Zapad, pripada prvoj kategoriji kakvoće zraka - čist ili neznatno onečišćen zrak. Postojeće stanje kakvoće zraka potrebno je zadržati.

(2) Zaštita zraka provodi se sukladno odredbama Zakona o zaštiti zraka i propisa donesenih temeljem Zakona.

(3) Prije gradnje izvora onečišćenja zraka utvrditi mjere zaštite primjenom najboljih dostupnih tehnologija, tehničkih rješenja i mjera. Najveći dopušteni porast imisijskih koncentracija zbog novog izvora onečišćenja određen je Uredbom o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka.

(4) Stacionarni izvori (tehnološki procesi, industrijski pogoni, uređaji i objekti iz kojih se ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari) onečišćenja zraka moraju biti proizvedeni, opremljeni, rabljeni i održavani na način da ne ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti emisije određenih Uredbom o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora.

(5) Vlasnici - korisnici stacionarnih izvora dužni su:

. prijaviti izvor koji onečišćuje zrak, te svaku njegovu promjenu - rekonstrukciju nadležnom tijelu uprave i lokalne samouprave,

. osigurati redovito praćenje emisije iz izvora i o tome voditi očevidnik

. redovito dostavljati podatke u katastar onečišćavanja okoliša.

(6) Uz korištenje električne energije, poticati korištenje čistih energenata: ukapljenog naftnog plina, sunčeve energije i sl.

(7) U organizaciji tehnološkog procesa i uređenjem građevinske čestice spriječiti raznošenje prašine, širenje neugodnih mirisa i sl., kojima se može pogoršati uvjete korištenja susjednih građevinskih čestica.

Zaštita voda

Članak 59.

Prostor obuhvata Urbanističkog plana nalazi se izvan zona sanitarne zaštite.

Članak 60.

(1) Zaštita podzemnih voda i posredno mora, provodi se primarno pravilnim zbrinjavanjem sanitarno-potrošnih, tehnoloških i oborinskih voda, u skladu s člankom 38. - 41. ove Odluke.

(2) Svi korisnici prostora dužni su priključiti se na javni sustav odvodnje otpadnih voda, te djelatnošću ne ugrožavati pitku i sanitarnu vodu od zagađivanja.

(3) Otpadne vode od pranja radnih površina, automobila, drugih vozila, strojeva i sl., onečišćene deterdžentima i drugim sredstvima, ne smiju se upuštati u tlo.

(4) Zabranjeno je nepropisno odlaganje tehnološkog i drugog otpada, kojim se može prouzročiti zagađenje tla i podzemnih voda.

Zaštita od buke

Članak 61.

(1) Mjere zaštite od buke provode se sukladno odredbama Zakona o zaštiti od buke i provedbenih propisa koji se donose temeljem Zakona.

(2) Najveća dopuštena razina buke utvrđuje se prema propisanim vrijednostima za industrijska, skladišna i servisna postrojenja i iznosi:

Zona gospodarske namjene
(proizvodnja, industrija, skladišta, servisi)

-Na granici građevinske čestice unutar zone - buka ne smije prelaziti 80 dB(A)

-Na granici ove zone buka ne smije prelaziti dopuštene razine zone s kojom graniči

Članak 62.

Za planirane građevine - sadržaje, primjenom mjera zaštite od buke kod projektiranja, građenja i odabira tehnologije, osigurati što manju emisiju zvuka, i to:

. odabirom i uporabom malobučnih strojeva, uređaja i sredstava za rad i transport

. izvedbom odgovarajuće zvučne izolacije građevina u kojima su izvori buke

. uređenjem planiranih javnih zelenih površina i zelenih površina u sklopu građevinskih čestica

Posebne mjere zaštite

Članak 63.

(1) Zaštitu od požara potrebno je provoditi sukladno Zakonu o zaštiti od požara i provedbenih propisa donesenih temeljem Zakona.

(2) Radi sprječavanja širenja požara na susjedne građevine, građevine moraju biti udaljene od susjednih građevina najmanje 4,0 m ili moraju biti odvojene od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta.

(3) Radi spašavanja osoba iz građevina i gašenja požara na građevinama i otvorenom prostoru građevine moraju imati vatrogasne pristupe propisanih tehničkih karakteristika.

(4) Prilikom gradnje vodoopskrbne mreže potrebno je planirati vanjsku hidrantsku mrežu, nadzemne hidrante na propisanim međusobnim razmacima. Obzirom na specifičnosti vodoopskrbnog sustava u zoni, planirana je protupožarna vodosprema najmanje zapremine 100 m3.

(5) Gradnju građevina i postrojenja za skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova potrebno je provoditi sukladno Zakonu o zapaljivim tekućinama i plinovima te propisa donesenih temeljem tog Zakona.

Članak 64.

Zaštita od potresa provodi se protupotresnim projektiranjem građevina i građenjem u skladu s seizmičkim kartama, zakonima i propisima.

Članak 65.

Mogućnost evakuacije ljudi i pristup interventnih vozila osigurava se uvjetima gradnje novih prometnica, te određivanjem udaljenosti građevina od prometnica i određivanjem visina građevina.

Članak 66.

Kod gradnje novih građevina i uređenja javnih površina potrebno je postupiti sukladno odredbama Pravilnika o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.

8. MJERE PROVEDBE PLANA

Članak 67.

(1) Unutar obuhvata Urbanističkog plana može se graditi samo na uređenom građevinskom zemljištu. Uređenje građevinskog zemljišta podrazumijeva imovinsko-pravnu pripremu i opremanje. Na području obuhvata Urbanističkog plana određena je II. kategorija uređenosti građevinskog zemljišta koja obuhvaća slijedeće:

. imovinsko-pravne odnose,

. pristupni put,

. vodoopskrbu,

. odvodnju,

. elektroopskrbu.

(2) Uređenje građevinskog zemljišta; priprema zemljišta za izgradnju, izvođenje prometnica, komunalne infrastrukture i telekomunikacija, mora se međusobno uskladiti u dinamici projektiranja i realizacije, a u cilju racionalizacije troškova gradnje.

(3) Gradnji građevina na građevinskim česticama određenim Urbanističkim planom može se pristupiti nakon gradnje pripadajućih građevina i uređaja komunalne infrastrukture.

(4) Dio planirane prometne mreže prema kartografskom prikazu 2.1., projektirati zajedno sa uređenjem kanala u zoni koji je pritoka kanala Suha Ričina tako, da cesta bude min. 50 cm viša od vanjskog ruba kanala (kao nasip).

Članak 68.

Posebne uvjete građenja koji nisu navedeni u Urbanističkom planu utvrdit će nadležna tijela državne uprave, odnosno pravne osobe s javnim ovlastima kada je to određeno posebnim propisima, a obzirom na detaljni program izgradnje i uređenja pojedine građevinske čestice.

8.1. Obveza izrade detaljnih planova uređenja

Članak 69.

Unutar granica obuhvata Urbanističkog plana ni za jednu zonu ili česticu nije posebno predviđena izrada dataljnog plana uređenja.

8.2. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

Članak 70.

(1) Ne dozvoljava se rekonstrukcija građevina čija je namjene protivna planiranoj namjeni. Građevine protivne planiranoj namjeni potrebno je ukloniti.

(2) Građevine predviđene za uklanjanje grafički su prikazane na kartografskom prikazu 4.

III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 71.

(1) Urbanistički plan uređenja poslovne zone ZAPAD izrađen je u četiri (4) izvornika ovjerena pečatom Gradskog vijeća Grada Novi Vinodolski i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Novi Vinodolski.

(2) Jedan primjerak izvornika Urbanističkog plana čuva se u Upravnom odjelu za urbanizam i razvoj Grada Novi Vinodolski, jedan primjerak u uredu državne uprave Primorsko-goranske županije, jedan u Županijskom zavodu za održivi razvoj i prostorno planiranje, a jedan u Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.

Članak 72.

Tekstualni dio (I. Obrazloženje) I grafički dio sastavni su dijelovi ovog Urbanističkog plana, ali nisu predmet objave.

Članak 73.

Ova Odluka stupa na snagu idućeg dana od dana objave u »Službenim novinama« Primorsko-goranske županije.

Klasa: 350-05/07-01/4

Ur. broj: 2107/02-01-07-3

Novi Vinodolski, 12. ožujka 2007.

GRADSKO VIJEĆE GRADA NOVI VINODOLSKI

Predsjednik
Gradskog vijeća
Milorad Komadina, dipl. iur., v.r.

 


© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr